Rješenja drugih dizajnera

Unatoč dugotrajnom traženju po internetu nisam uspio pronaći rješenja drugih dizajnera koja bi bila na neki način povezana sa mojom temom. Jedino što smatram na neki način povezanim sam već u prijašnjim postovima linkao. Među tim mislim na dizajn Tobya Nga, ne zbog teme kojom se on bavi, već zbog zanimljive izvedbe koja će i meni biti polazišna točka pri stvaranju vlastitih infografika.

Također jedino rješenje koje sam uspio pronaći su stripovi Gavina Aung Thana koji na zanimljiv način ilustrira poznate citate. Ima nekoliko njegovih stripova koji se obračaju umjetnicima i svima koji se bave kreativnim radom među kojima sam ja izdvojio onaj u kojem citira radijskog voditelja Iru Glass.

Nema mnogo rješenja na moju temu u niti jednom obliku. Pored navedenog stripa pronašao sam i dvije infografike koje na neki način govore o sličnoj temi. Međutim dok sam ja fokusiran na one koji se žele baviti umjetnošću one se obraćaju dizajnerima. Prva infografika ali i druga infografika se bave problemom uspjeha u području dizajna. Na sličan ali nešto zanimljiviji način i ja želim prikazati svoju problematiku.

Više od tih nekoliko rješenja nisam uspio naći.

Advertisements

Razrada završnog dizajna

Kada sam odabrao temu i kada sam razmišljao o potencijalnim mogućim rješenjima naveo sam mogućnosti izrade plakata,
Ovako je to izgledalo na početku kada sam tek dobio ideju za izradom neke vrste letka kroz koji bi mlade umjetnike zapravo informirao o statistici koja se krije iza uspješnih ilustratora i umjetnika te na neki način ih potaknuo da više vježbaju i rade. U početku to su bile samo infografike koje bi trebale biti ilustrirane na zanimljiv način kako bi privukle pažnju. Infografike Tobya Nga “The World of 100” su mi bile polazišna točka po tom pitanju te sam na sličan način mislio ilustrirati prikupljenu statistiku.

Koncepti1

Ideja se razvijala i pomislio sam kako jednostavan letak neće učiniti ništa ako nije dovoljno zanimljiv. Pa sam mislio zašto ne bi napravio interaktivan letak kroz koji bi odmah mogli početi vježbati. Tada je došlo do ideje o stražnjoj strani letka koji bi sadržavao neke od vježbi za crtanje.

Koncepti2

Ovdje je razrada ideja i mogućnosti za vježbe koje bi se nalazile na stražnjoj strani. Istraživao sam mogućnosti. Predočene vježbe koriste mnogi uspješni umjetnici kako bi se tako reći zagrijali pred rad ili jednostavno za vježbu tako da ih mnogi preporučaju. Dakako letak bi sadržavao i objašnjenja vježbi jer neke nisu očite kao druge.

Koncepti3

To je sve za sada. Ideja je tu. Sada slijedi izrada ilustracija i grafika kako bi se rješenje i vizualiziralo.

Drugi o temi

O temi odrastanja i razvoja kao umjetnika mnogi su već mnogo toga rekli. Svatko ima svoju priču o uspjehu, svatko će reći da je nešto drugo igralo najvažniju stvar u njihovom razvoju i konačnom uspjehu.

Jedan od umjetnika koji je meni osobno uzor je Stjepan Šejić koji već dugi niz godina radi kao crtač stripova za poznatu američku kompaniju TopCow. Nedavno je izdao i svoj prvi vlastiti strip na kojem je radi dugi niz godina. Na svojoj stranici na deviantartu jednom prilikom je napisao ponešto na temu svog vlastitog uspjeha i kako je on razvio svoj stil i napredovao kao umjetnik.

Stjepan Šejić – So you want to be a professional

Druga osoba koja je rekla ponešto na tu temu je Ira Glass, američki radijski voditelj. Njegov posao mnogi možda ne bi mogli svrstati kao umjetnost, međutim zasigurno zahtjeva određenu mjeru kreativnosti. On se na zanimljiv način osvrnuo na odrastanje u kreativnom poslu i napredovanju. Jedan drugi umjetnik Gavin Aung Than je njegove riječi predočio u stripu koji se može pronaći ovdje:

Ira Glass – Advice for beginners

Gavin Aung Than se prilikom stavljanja spomenutog stripa na svoju stranicu osvrnuo i na Malcolma Gladwella koji je u svojoj knjizi „Outliers“ pisao o pravilu 10 000 sati koje u principu govori o tome da ukoliko želimo biti u nećemu uspješni prvo trebamo potrošiti 10 000 sati vježbajući i usavršavajući našu vještinu.

Postoje mnogi drugi koji su se na druge načine osvrnuli na put do uspjeha, no oko jedna stvari se više manje svi od njih slažu, a to je da ukoliko želimo uspjeti to nećemo postići ako ne vježbamo i ako ne učimo i napredujemo.

Još jedan zanimljiv članak u kojoj profesorica umjetnosti i dizajna Amiria Robinson govori o temi studenata koji se bave umjetnosti i koja je razlika između onih koji uspiju i onih koji ne uspiju. Članak je ujedno popraćen TED videom koji se također referira na temu i sve napisano u članku pa je tako zanimljivo za poslušati.

What makes an art student excel

Umna mapa – Razmišljanje o temi

Kako bi bolje razumio temu i u široj mjeri obuhvatio sve vezano na nju izrađena je umna mapa na kojoj su zapisani svi pojmovi koji su na neki način asocirali na prvotnu temu. Pa tako na mapi možemo pronaći mnogo različitih pojmova naizgled nepovezanih, međutim svi su proizašli iz glavne teme. Kako bi sama mapa bila preglednija i organiziranija podijeljena je u četiri različite skupine. Pojmovi koji su bliži jedni drugima su stavljeni zajedno u skupinu.

Na kraju mapa izgleda ovako:
Umna mapa

Sama mapa trebala bi pomoći u razmišljanju o konačnom rješenju i načinu na koji će ono biti izrađeno, odnosno što će prikazivati. Jer svi ovi pojmovi mogu se povezati sa temom, sada je cilj izabrati one koji će to učiniti na najbolji način i predočiti ih na zanimljiv način.

Relevantnost i vizualno rješavanje problema

Sljedeće pitanje koje je potrebno postaviti u istraživanju problema je: Je li problem relevantan? Što se pri tome misli? Ako se pri tome misli na sam volumen problema odnosno broj ljudi koji je suočen sa njime onda ne možemo baš govoriti o velikom broju. Uistinu na svijetu postoji velik broj umjetnika i onih koji to nastoje biti, ali oni su samo jedna skupina. Postoje mnogi drugi problemi koji pogađaju više od jedne skupine ljudi koji bi prema tome mogli biti klasificirani kao relevantniji.

Ukoliko pod relevantnost problema smatramo jeli njega neophodno riješiti onda smatram kako nije. Kako sam odlučio svoje istraživanje temeljiti na pitanju razvoja vlastitog stila onda mogu reći kako to sigurno nije najbitniji problem. Mnogi umjetnici uspiju i bez da razviju karakterističan i prepoznatljiv stil. Prema tome problem u tom smislu nije relevantan, ali svejedno bi mogli govoriti o njegovoj korisnosti.

Prema tome ne bih mogao reći da je problem relevantan u odnosu na mnoge druge probleme. Postoje mnogi drugi problemi koji zahtijevaju više pozornosti međutim kako je meni osobno rješavanje ovog problema bitno radi osobnog napretka i stjecanja određenih osobnih saznanja smatram kako je problem relevantan.

Koji je krajnji cilj? Mogu li se problem i njegovo rješenje prikazati vizualno? Smatram da je rješenje problema moguće prikazati vizualno putem nekoliko metoda. Prva mogućnost koja se nudi je zasigurno infografika koja će prikazivati prikupljene podatke i na taj način na brz i jednostavan način u većoj mjeri podijeliti relevantne podatke. Na taj način fokus bi bio na informiranju o problemu.

Druga nešto suptilnija mogućnost bi bila serija plakata koji bi govorili o odabranoj temi. U ovom slučaju fokus vjerojatno ne bi bio na samom informiranju o problemu i podijeli prikupljenih podataka već bi vjerojatno pozivao na nešto. Nastojao pobuditi neki osjećaj ili inspirirati te time potaknuti na akciju.

Treća mogućnost bila bi neka vrsta stripa. Postoje već brojni stripovi na internetu koji se na ovakav način obraćaju i bave ovom ali i drugim temama. Njihov cilj ovisi od stripa do stripa. Neki će nastojati kao i plakat inspirirati te potaknuti na rad, drugi će biti informativni, treći će možda kombinirati. U svakom slučaju i strip ostaje kao jedna od mogućnosti kroz koju se može pokušati vizualizirati rješenje problema.

Postoje mnoge mogućnosti. Koja metoda će se pokazati kao najbolje rješenje ostaje za vidjeti, no za sada je dovoljna spoznaja da je rješenje problema uistinu moguće vizualno predočiti.

Definiranje ciljane publike

Za svoju temu istraživanja odabrao sam temu odrastanja odnosno razvijanja kao umjetnika. Kako bi jasnije definirao što želim od svog istraživanja definirao sam si pitanja kojima ću se baviti. Prvenstveno bi se bavio konkretno pitanjem kako pronaći svoj stil i kako ga razvijati. Međutim to nije jednostavno pitanje za odgovoriti, pa kako bi došao do što preciznijeg odgovora potrebno je pronaći odgovore na pitanja kao što su uloga mentora, uloga samostalne edukacije, uloga konstantnog vježbanja i druga pitanja.

Kao što se može iščitati moje istraživanje je primarno zamišljeno kao pomoć svima koji nastoje postati bolji umjetnici i pronaći svoj stil izražavanja. Stil služi kao određeni potpis umjetnika, nešto po čemu će biti prepoznat i kao takav je često obilježje uspješnih umjetnika. Kako bi bili prepoznati kao uspješni mnogi se trude razviti svoj prepoznatljivi stil, no ne uspiju svi u tome. Stoga ću kroz ovo istraživanje nastojati pronaći razliku između onih koji su u tome uspjeli i onih koji nisu.

Prema svemu navedenom ciljana publika moga istraživanja bila bi prvenstveno svi koji se bave umjetnosti, točnije crtanjem i ilustracijom. Kada bi vršio daljnju podjelu prema godinama ili preciznije stečenom iskustvu napravio bih dvije skupine. Jedna skupina bi bili mladi; učenici i studenti koji su tek otkrili čime se žele baviti i sada nastoje u tome uspjeti. Druga skupina bi bili vjerojatno nešto stariji koji se već bave navedenim ali nisu u tome uspješni koliko bi željeli biti te bi im odgovori na postavljena pitanja isto bila od koristi kako bi postali uspješniji.

Ove dvije skupine su poprilično slične u smislu želja. U oba slučaja možemo reći da im je primarna želja vlastiti napredak i uspjeh. Bez obzira na skupinu i godine ukoliko nisu zadovoljni onime što su dosada postigli vjerojatno će ih primarno zanimati vlastiti napredak. Naposljetku bez obzira koliko uspješni bili uvijek postoji prostora za napredak.

Što se tiče motivacije, nju je malo teže definirati. U umjetnosti postoje oni koji se žele baviti njome jer se kroz nju najbolje izražavaju, drugi će reći da na nju gledaju kao posao i sredstvo zarade, treći će možda reći da vole stvarati nešto novo, neki će reći zato što ih smiruje. Uglavnom svatko ima drugačiju motivaciju, ali one koje ćemo najčešće čuti su gore navedene. Motivacija ne ovisi o dobnoj skupini već o karakteru osobe pa ju je kao takvu teško predvidjeti i precizno definirati.

Što se tiče samih navika njih također ne bih mogao ograničiti prema skupini te bih rekao da više ovise o pojedincu nego o skupini kojoj pripada. Međutim kada bih morao rekao bih da su oni mladi skloniji mišljenju da imaju dovoljno vremena te stoga nemaju naviku učestalog vježbanja i crtanja, niti dodatne edukacije, dok bi možda oni stariji bili skloniji tome.

U zaključku rekao bih da bi se moja ciljana skupina mogla primarno podijeliti u dvije skupine koje su unatoč razlikama poprilično slične, koje su unatoč razlici u iskustvu povezane željama i motivacijom. Zbog svega toga smatram da nije potrebno raditi neke velike razlike između prezentacije stečenih podataka.

O čemu je riječ

„Odrasti“ kao umjetnik. Što zapravo mislim pod tim nazivom? Ne, ne mislim pritom na kako podučiti dijete i odgojiti ga da postane umjetnik jednog dana. Nisam dovoljno kompetentan da bih se bavio takvom temom. Pod time nazivom mislim prvenstveno na vlastitu odlučnost da postanemo umjetnici i naš razvoj kao umjetnika. Možda bi prikladniji naziv bio razvijati se kao umjetnik, međutim smatram da je pronalaženje vlastitog puta u umjetnosti proces koji bi mogli usporediti sa odrastanjem, pa stoga i takav naziv.

Jedna od mnogih ljudskih vrlina je konstantno nastojanje da budemo bolji, da učimo, da se razvijamo. Prema mnogima upravo je to ključ uspjeha, to je prevaga koja razlikuje uspješne od onih manje uspješnih. U kreativnim poslovima možda i više nego u ijednoj drugoj vrsti. Međutim ponekad unatoč svom trudu i napornom radu neki ne uspiju. Ponekad talent ne bude dovoljan. Zašto je tome tako i što je sve ključ uspjeha u umjetnosti biti će tema ovog bloga.

Kako bi jasnije definirao što točno želim postići definirao sam neka pitanja koja će biti određena vrsta smjernica. Prvenstveno bavit ću se konkretnim pitanjem kako pronaći svoj vlastiti stil te kako ga nastaviti razvijati. Međutim  to  nije  jednostavno  pitanje  za  odgovoriti,  pa  kako  bi  došao  do  što preciznijeg odgovora potrebno će biti pronaći odgovore na pitanja kao što su: Koliko je korisno imati mentora?; Koliko je važna samostalna edukacija i vježba?; Je li korisno imati uzora ili nas to samo ograničava u vlastitom razvoju?; kao i druga slična pitanja.

Iako je ovaj blog prvenstveno namijenjen onima koji se bave likovnom umjetnosti, nadam se da će neke od stečenih informacija biti korisne i primjenjive i drugima.