Definiranje ciljane publike

Za svoju temu istraživanja odabrao sam temu odrastanja odnosno razvijanja kao umjetnika. Kako bi jasnije definirao što želim od svog istraživanja definirao sam si pitanja kojima ću se baviti. Prvenstveno bi se bavio konkretno pitanjem kako pronaći svoj stil i kako ga razvijati. Međutim to nije jednostavno pitanje za odgovoriti, pa kako bi došao do što preciznijeg odgovora potrebno je pronaći odgovore na pitanja kao što su uloga mentora, uloga samostalne edukacije, uloga konstantnog vježbanja i druga pitanja.

Kao što se može iščitati moje istraživanje je primarno zamišljeno kao pomoć svima koji nastoje postati bolji umjetnici i pronaći svoj stil izražavanja. Stil služi kao određeni potpis umjetnika, nešto po čemu će biti prepoznat i kao takav je često obilježje uspješnih umjetnika. Kako bi bili prepoznati kao uspješni mnogi se trude razviti svoj prepoznatljivi stil, no ne uspiju svi u tome. Stoga ću kroz ovo istraživanje nastojati pronaći razliku između onih koji su u tome uspjeli i onih koji nisu.

Prema svemu navedenom ciljana publika moga istraživanja bila bi prvenstveno svi koji se bave umjetnosti, točnije crtanjem i ilustracijom. Kada bi vršio daljnju podjelu prema godinama ili preciznije stečenom iskustvu napravio bih dvije skupine. Jedna skupina bi bili mladi; učenici i studenti koji su tek otkrili čime se žele baviti i sada nastoje u tome uspjeti. Druga skupina bi bili vjerojatno nešto stariji koji se već bave navedenim ali nisu u tome uspješni koliko bi željeli biti te bi im odgovori na postavljena pitanja isto bila od koristi kako bi postali uspješniji.

Ove dvije skupine su poprilično slične u smislu želja. U oba slučaja možemo reći da im je primarna želja vlastiti napredak i uspjeh. Bez obzira na skupinu i godine ukoliko nisu zadovoljni onime što su dosada postigli vjerojatno će ih primarno zanimati vlastiti napredak. Naposljetku bez obzira koliko uspješni bili uvijek postoji prostora za napredak.

Što se tiče motivacije, nju je malo teže definirati. U umjetnosti postoje oni koji se žele baviti njome jer se kroz nju najbolje izražavaju, drugi će reći da na nju gledaju kao posao i sredstvo zarade, treći će možda reći da vole stvarati nešto novo, neki će reći zato što ih smiruje. Uglavnom svatko ima drugačiju motivaciju, ali one koje ćemo najčešće čuti su gore navedene. Motivacija ne ovisi o dobnoj skupini već o karakteru osobe pa ju je kao takvu teško predvidjeti i precizno definirati.

Što se tiče samih navika njih također ne bih mogao ograničiti prema skupini te bih rekao da više ovise o pojedincu nego o skupini kojoj pripada. Međutim kada bih morao rekao bih da su oni mladi skloniji mišljenju da imaju dovoljno vremena te stoga nemaju naviku učestalog vježbanja i crtanja, niti dodatne edukacije, dok bi možda oni stariji bili skloniji tome.

U zaključku rekao bih da bi se moja ciljana skupina mogla primarno podijeliti u dvije skupine koje su unatoč razlikama poprilično slične, koje su unatoč razlici u iskustvu povezane željama i motivacijom. Zbog svega toga smatram da nije potrebno raditi neke velike razlike između prezentacije stečenih podataka.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: