Monthly Archives: December 2013

Drugi o temi

O temi odrastanja i razvoja kao umjetnika mnogi su već mnogo toga rekli. Svatko ima svoju priču o uspjehu, svatko će reći da je nešto drugo igralo najvažniju stvar u njihovom razvoju i konačnom uspjehu.

Jedan od umjetnika koji je meni osobno uzor je Stjepan Šejić koji već dugi niz godina radi kao crtač stripova za poznatu američku kompaniju TopCow. Nedavno je izdao i svoj prvi vlastiti strip na kojem je radi dugi niz godina. Na svojoj stranici na deviantartu jednom prilikom je napisao ponešto na temu svog vlastitog uspjeha i kako je on razvio svoj stil i napredovao kao umjetnik.

Stjepan Šejić – So you want to be a professional

Druga osoba koja je rekla ponešto na tu temu je Ira Glass, američki radijski voditelj. Njegov posao mnogi možda ne bi mogli svrstati kao umjetnost, međutim zasigurno zahtjeva određenu mjeru kreativnosti. On se na zanimljiv način osvrnuo na odrastanje u kreativnom poslu i napredovanju. Jedan drugi umjetnik Gavin Aung Than je njegove riječi predočio u stripu koji se može pronaći ovdje:

Ira Glass – Advice for beginners

Gavin Aung Than se prilikom stavljanja spomenutog stripa na svoju stranicu osvrnuo i na Malcolma Gladwella koji je u svojoj knjizi „Outliers“ pisao o pravilu 10 000 sati koje u principu govori o tome da ukoliko želimo biti u nećemu uspješni prvo trebamo potrošiti 10 000 sati vježbajući i usavršavajući našu vještinu.

Postoje mnogi drugi koji su se na druge načine osvrnuli na put do uspjeha, no oko jedna stvari se više manje svi od njih slažu, a to je da ukoliko želimo uspjeti to nećemo postići ako ne vježbamo i ako ne učimo i napredujemo.

Još jedan zanimljiv članak u kojoj profesorica umjetnosti i dizajna Amiria Robinson govori o temi studenata koji se bave umjetnosti i koja je razlika između onih koji uspiju i onih koji ne uspiju. Članak je ujedno popraćen TED videom koji se također referira na temu i sve napisano u članku pa je tako zanimljivo za poslušati.

What makes an art student excel

Umna mapa – Razmišljanje o temi

Kako bi bolje razumio temu i u široj mjeri obuhvatio sve vezano na nju izrađena je umna mapa na kojoj su zapisani svi pojmovi koji su na neki način asocirali na prvotnu temu. Pa tako na mapi možemo pronaći mnogo različitih pojmova naizgled nepovezanih, međutim svi su proizašli iz glavne teme. Kako bi sama mapa bila preglednija i organiziranija podijeljena je u četiri različite skupine. Pojmovi koji su bliži jedni drugima su stavljeni zajedno u skupinu.

Na kraju mapa izgleda ovako:
Umna mapa

Sama mapa trebala bi pomoći u razmišljanju o konačnom rješenju i načinu na koji će ono biti izrađeno, odnosno što će prikazivati. Jer svi ovi pojmovi mogu se povezati sa temom, sada je cilj izabrati one koji će to učiniti na najbolji način i predočiti ih na zanimljiv način.

Relevantnost i vizualno rješavanje problema

Sljedeće pitanje koje je potrebno postaviti u istraživanju problema je: Je li problem relevantan? Što se pri tome misli? Ako se pri tome misli na sam volumen problema odnosno broj ljudi koji je suočen sa njime onda ne možemo baš govoriti o velikom broju. Uistinu na svijetu postoji velik broj umjetnika i onih koji to nastoje biti, ali oni su samo jedna skupina. Postoje mnogi drugi problemi koji pogađaju više od jedne skupine ljudi koji bi prema tome mogli biti klasificirani kao relevantniji.

Ukoliko pod relevantnost problema smatramo jeli njega neophodno riješiti onda smatram kako nije. Kako sam odlučio svoje istraživanje temeljiti na pitanju razvoja vlastitog stila onda mogu reći kako to sigurno nije najbitniji problem. Mnogi umjetnici uspiju i bez da razviju karakterističan i prepoznatljiv stil. Prema tome problem u tom smislu nije relevantan, ali svejedno bi mogli govoriti o njegovoj korisnosti.

Prema tome ne bih mogao reći da je problem relevantan u odnosu na mnoge druge probleme. Postoje mnogi drugi problemi koji zahtijevaju više pozornosti međutim kako je meni osobno rješavanje ovog problema bitno radi osobnog napretka i stjecanja određenih osobnih saznanja smatram kako je problem relevantan.

Koji je krajnji cilj? Mogu li se problem i njegovo rješenje prikazati vizualno? Smatram da je rješenje problema moguće prikazati vizualno putem nekoliko metoda. Prva mogućnost koja se nudi je zasigurno infografika koja će prikazivati prikupljene podatke i na taj način na brz i jednostavan način u većoj mjeri podijeliti relevantne podatke. Na taj način fokus bi bio na informiranju o problemu.

Druga nešto suptilnija mogućnost bi bila serija plakata koji bi govorili o odabranoj temi. U ovom slučaju fokus vjerojatno ne bi bio na samom informiranju o problemu i podijeli prikupljenih podataka već bi vjerojatno pozivao na nešto. Nastojao pobuditi neki osjećaj ili inspirirati te time potaknuti na akciju.

Treća mogućnost bila bi neka vrsta stripa. Postoje već brojni stripovi na internetu koji se na ovakav način obraćaju i bave ovom ali i drugim temama. Njihov cilj ovisi od stripa do stripa. Neki će nastojati kao i plakat inspirirati te potaknuti na rad, drugi će biti informativni, treći će možda kombinirati. U svakom slučaju i strip ostaje kao jedna od mogućnosti kroz koju se može pokušati vizualizirati rješenje problema.

Postoje mnoge mogućnosti. Koja metoda će se pokazati kao najbolje rješenje ostaje za vidjeti, no za sada je dovoljna spoznaja da je rješenje problema uistinu moguće vizualno predočiti.